Otvoreni su prvi natječaji za masovnija zapošljavanja u institucijama Europske unije. Kako se prijaviti, što možete očekivati u selekcijskom postupku, hoćete li odmah dobiti posao ili ćete nakon uvrštenja na popis rezerviranih sami još morati učiniti koji korak prema tome cilju… Pitanja je puno, a ovdje su neki od odgovora.

Prvi koji su krenuli u potragu za dodatnim informacijama o proceduri zapošljavanja u institucijama Europske unije su prevoditelji, konferencijski prevoditelji i pravnici lingvisti. Pojedinosti su dostupne na internetskoj stranici EPSO (European Personnel Selection Office). Što ih čeka i kako se pripremiti? Pravila su ista za sve pa ako i niste prevoditelj dobro ih je znati.

EPSO je ured Europske unije za odabir osoblja. Oformljen 2002. godine kako bi provodio natječaje za zapošljavanje u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika (Staff Regulations of Officials and Conditions of Employment of other servants).

Pogledate li objavljene natječaje vidjet ćete oznake AD 5 i AD 7. Znate li što znače? Radna mjesta službenika razvrstana su po kategorijama:

- stalno zaposleni službenici:

  1. asistenti (AST)
  2. administratori (AD) s podvrstom administratori-lingvisti (ADL)

- privremeni i ugovorni djelatnici (engl. Temporary Agents, Contract Agents).

U EU administraciji također rade upućeni nacionalni stručnjaci (engl. Seconded National Expert – SNE), asistenti zastupnika u Europskom parlamentu (status zaposlenika imaju od lipnja 2009) i stažisti.

Asistenti zastupnika ne moraju prolaziti EPSO selekciju za zapošljavanje jer ih biraju sami zastupnici. Njih trenutno 754, a od 2014 godine 751 mogu imati do tri asistenta. Asistent iz Hrvatske moći će tako raditi za zastupnika iz bilo koje države EU.

Stažiranje također nije regulirano natječajima EPSO i svaka institucija sama provodi taj postupak što se najavljuje na njihovim internetskim stranicama. Europska komisija, primjerice,  prima po 600 stažista. Stažisti rade za 800 do 1000 eura mjesečno a stečeno iskustvo olakšava im kasnije zapošljavanje.

Asistenti (AST) se obično zapošljavaju na takozvanim poslovima podrške, primjerice tajničkim, administrativnim, financijskim, komunikacijskim i sličnim poslovima.

  • AST 1 – radna mjesta sa srednjom stručnom spremom bez radnog iskustva
  • AST 3 – radna mjesta srednje stručne spreme s radnim iskustvom
  • AST 11- radna mjesta najviše razine

Administratori (AD) je najviša službenička razina u institucijama EU i za nju je potrebna visoka stručna sprema. Po poslovima u rangu su naših savjetnika. Mogu se baviti i inspekcijskim nadzorom koji EU provodi nad nekim područjem, voditi znanstvene projekte, predstavljati svoju instituciju na međunarodnim forumima i obavljati druge složene zadatke.

Za administratora se mogu natjecati i osobe bez radnog iskustva.

Oznake natječaja ukazuju na to tko se može prijaviti na njih.

  • AD 5 – radna mjesta s visokom stručnom spremom bez radnog iskustva
  • AD 6 – radna mjesta s visokom stručnom spremom i s radnim iskustvom
  • AD 9 – za načelnika
  • AD 12 – za više upravljačke funkcije
  • AD 16 – radna mjesta najviše službeničke razine u EU

Administratori – Lingvisti (ADL) je potkategorija administratora za poslove prevođenja.

EPSO provodi natječaje po skupinama AST, AD ili ADL jednom godišnje. Kada je riječ o potrebama Hrvatske kao nove članice EU prvi natječaji bit će rezervirani samo za naše državljane. Kasnije će se svima dati prilika i ostalima jer je cilj odabrati najkvalitetnije stručnjake.

Prema uobičajenoj proceduri kandidati koji prođu natječajni postupak uvrštavaju se na tzv. reserve list s koje institucije odabiru kandidate koji im najviše odgovaraju.

Raspisivanje natječaja i kriteriji

Od 2010. natječaji se organiziraju po jednom godišnje za svaku skupinu (AST, AD ili ADL), ali mogu biti i pojedinačno, za popunjavanje specifičnih potreba neke institucije ili agencije za stručnjacima određenog profila (usko specijalizirana zanimanja).

Kod raspisivanja „nacionalnog“ natječaja kriteriji su:

  • državljanstvo RH,
  • znanje najmanje jednog od tri radna jezika EU: engleski, francuski ili njemački, na kojima se odvija testiranje i polažu ispiti, i na kojem će se voditi korespondencija tijekom natječaja,
  • prevoditelji, uz hrvatski, moraju poznavati barem dva službena jezika EU, od kojih jedan treba biti radni jezik u institucijama EU,
  • moraju temeljito poznavati hrvatski jezik kao glavni jezik, što će se i provjeriti.

6 etapa od prijave do predodabira

  1. Objava natječaja
  2. Postupak prijave na natječaj
  3. Predselekcijski postupak – računalno testiranje (Computer-based Testing)
  4. Centar za procjenu kandidata (Assessment Centre)
  5. Popis uspješnih kandidata (Reserve list)
  6. Predodabir uspješnih kandidata (Flagging)

Prijava na EPSO natječaj je online, a nakon toga na traženje EPSO ureda kandidat prilaže diplome i potvrde. Račun EPSO služi za komuniciranje toga ureda s kandidatima, a može se otvoriti i prije objave natječaja. Također može se ažurirati.

Postupak predselekcije podrazumijeva računalno testiranje (Computer-based training). Ne provjerava se faktografsko znanje o EU već kompetencije kandidata.

Evo tablice kompetencija (izvor: MVEP*)

tablica kompetencija

Računalno testiranje, predselekcija sastoji se od četiri vrste testova:

  1. Testovi verbalnog razmišljanja (Verbal Reasoning)
  2. Testovi numeričkog razmišljanja (Numerical Reasoning)
  3. Testovi apstraktnog razmišljanja (Abstract Reasoning)
  4. Testovi situacijske prosudbe (Situational Judgement Test)

1. Test verbalnog razmišljanja

Od kandidata se očekuje da shvati složene tekstove, odnosno da razumije pročitano (reading comprehension). Iskustvo TOEFL testova može koristiti. S obzirom da je na radnim jezicima EU (engleskom, francuskom i njemačkom) test je ujedno i provjera znanja stranog jezika.

2. Test numeričkog razmišljanja

Kandidat treba u ovim testovima analizirati numeričke podatke koji mogu biti prezentirani u obliku tablica, grafikona ili dijagrama. Mora doći do traženog podatka uz pomoć zadanih. Kažu, ponekad je dovoljno samo logično razmišljati.

3. Test apstraktnog razmišljanja

Ovim testom procjenjuje se “fluidna inteligencija” ili intuicija. Zapravo, najsličniji je testovima inteligencije. Primjerice, treba nastaviti nizove različitih oblika i boja i sl.

4. Test situacijskog prosuđivanja

Od kandidata se očekuje da razriješi neku realnu situaciju na najučinkovitiji način. Također treba znati i što je najmanje učinkovito. Izvješće o kompetencijama EPSO koristi prilikom testiranja kandidata na sljedećoj stepenici, u takozvanom Centru za procjenu kandidata.

Centar za procjenu kandidata (Assessment Centre)

Najbolje rangirani kandidati iz predselekcijskog postupka pozivaju se na daljnje testiranje u Centar za procjenu kandidata u Bruxellesu. EPSO snosi troškove putovanja i smještaja kandidata u Bruxellesu tijekom testiranja.

Kandidat se provjerava u okolini koja je najsličnija stvarnim radnim situacijama. Provjera može potrajati cijeli radni dan pa i duže. Osnova za procjenu je rezultat koji je kandidat polučio na testu situacijskog prosuđivanja, odnosno izvješće o njegovim kompetencijama.

Asistenti primjerice mogu dobiti kao vježbu praćenje elektronske pošte s privicima, zahtjevima za sastanke i slično. Zadatak je odvojiti bitno od nevažnog.

Testiranje za administratore je složenije i sastoji se od:

  1. studije slučaja,
  2. testiranja prezentacijskih vještina,
  3. simulacije rada u skupini te
  4. strukturiranog intervjua.

1. Studija slučaja

Kandidat u ovoj vježbi dobiva materijale različite važnosti i iz različitih izvora, npr. prijedlog Europske komisije po pitanju neke stvarne situacije, studiju o izvedivosti, uz veći broj manje ili više važnih dokumenata, koje je potrebno prepoznati kao takve. Nakon određenog vremena potrebnog za proučavanje materijala, kandidat mora sastaviti pismeno izvješće u kojem će ukratko predstaviti srž problema i predložiti načine njegova rješavanja. Zadaća evaluatora je procijeniti je li kandidat uspio prepoznati glavni problem i predložiti učinkovite načine rješavanja.

2. Testiranje prezentacijskih vještina

Kandidat dobiva veći broj dokumenata različite važnosti i mora ih logički obraditi te uobličiti u kraću prezentaciju pred članovima ispitivačke komisije. Tijekom vježbe evaluatori imaju priliku procijeniti više vještina i kompetencija kandidata, primjerice sposobnost analitičkog mišljenja i rješavanja problema, sposobnost jasne komunikacije, otpornost na stres, rad s drugima.

Članovi ispitne komisije također pokušaju zbuniti kandidata postavljanjem naoko nepovezanih pitanja ili glumljenom nezainteresiranošću ili nekim drugim neočekivanim ponašanjem. Kandidat ne smije nasjedati na ovakve smicalice ispitivača.

3. Simulacija rada u skupini

Manja skupina od 4 do 6 kandidata dobiva zadaću postići konsenzus o nekom stvarnom i aktualnom pitanju Europske unije u zadanom vremenu, usprkos činjenici da dodijeljene im uloge imaju oprečne interese. Bez obzira na proklamirani cilj ove simulacije, a to je postizanje konsenzusa o određenom pitanju u zadanom vremenskom roku, pravi cilj simulacije je psihološka procjena kandidata. Tijekom simulacije rad svakog sudionika prati po jedan evaluator. Cilj evaluatora je procijeniti već spomenutih 7+1 kompetencija kandidata: kako se nose sa stresom zbog kratkih rokova, jesu li spremni na suradnju i kompromise, komuniciraju li na jasan način, a osobito imaju li 15 liderskih sposobnosti.

U ovom dijelu natječajnog postupka određenu ulogu igra i poznavanje funkcioniranja i procesa donošenja odluka unutar EU. Jer iako EPSO više ne testira faktografsko znanje kandidata o EU, u simulaciji rada u skupini poznavanje ustroja i rada institucija EU te procesa donošenja odluka predstavlja prednost u odnosu na kandidate koji ne posjeduju ta znanja.

4. Strukturirani intervju

Traži se odgovor na pitanje zašto kandidat želi raditi za EU, zbog mogućnosti stručnog usavršavanja, učenja jezika, fleksibilnih radnih uvjeta, rada od kuće, upisa djece u EU škole i vrtiće, želje za sudjelovanjem u oblikovanju politika… Korisno je unaprijed promislili i formulirali svoje stavove o motivaciji.

Odgovori na pitanja „Zašto mislite da ste baš Vi pogodan kandidat za ovo radno mjesto?“ ili „Koje su Vaše jake/slabije strane?“ trebaju imati pozitivan prizvuk jer je bolji od obrambenog stava.

Očekuje se i da natjecatelj zna dati kraći opis svakog posla i radnog mjesta koje je naveo u svom životopisu.

Na kraju svaki kandidat dobiva Competency pass, povratnu informaciju o svojim jakim stranama i kompetencijama te o onome na čemu još mora poraditi.

Popis uspješnih kandidata (Reserve list)

Reserve list je popis svih koji su položili testove i mogu ih zaposliti institucije EU. Sastavljanjem ove liste završava posao za EPSO jer u nastavku nema utjecaja na zapošljavanje. Samo određuje kvotu, odnosno broj uspješnih kandidata koje određena institucija može zaposliti.

Reserve list vrijedi godinu dana, ali se može po potrebi produžiti.

Sustav predodabira kandidata (flagging)

Na listi za rezervaciju institucije pored kandidata za kojega su zainteresirane stavljaju zastavicu određene boje. Značenja boja su:

  • zelena – početni status svih kandidata koji označava dostupnost kandidata
  • žuta – znači da je neka institucija izrazila interes za zapošljavanje kandidata (najviše  devedeset dana, a ako ne dođe do zapošljavanja, oznaka se vraća na zeleno)
  • narančasta – neka institucija ima u vidu zapošljavanje ovog kandidata, ali želi prije toga obaviti intervju s njim kako bi provjerili odgovara li on potrebama institucije (može značiti da je institucija zatražila produženje maksimalnog trajanja oznake od devedeset dana)
  • plava – poput žute, ova oznaka znači da je kandidat u postupku zapošljavanja, ali da je i prije toga bio zaposlen u nekoj od institucija EU
  • crvena – znači da je kandidat u postupku zapošljavanja ili da je već zaposlen
  • siva – znači da kandidat trenutno nije dostupan za zapošljavanje zbog određenih (navedenih) razloga
  • bez oznake – znači da kandidat više nije dostupan za zapošljavanje zbog posebnih razloga, kao na primjer zato što je sam odustao od zapošljavanja ili ne zadovoljava formalne uvjete ili iz drugih razloga ne može biti uzet u obzir kod zapošljavanja.

Odabrani (flagged) kandidati mogu biti “rezervirani” za potrebe određene institucije do devedeset dana. Ako u ih tom roku institucija ne zaposli oznaka se uklanja i kandidat je ponovno na raspolaganju ostalim institucijama za zapošljavanje.

Zapošljavanje ovisi o potrebama pojedinih institucija. U Ministarstvu vanjskih i europski poslova ističu kako je važno je i da sami kandidat bude proaktivan u tom procesu i kontaktira institucije u kojima žele raditi.

_________

* MVEP – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Napomena: U tekstu su korišteni primjeri iz uputa Mogućnosti zapošljavanja hrvatskih državljana u institucijama Europske unije, objavljeni u pdf na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Na kraju .pdf dokumenta je obavijest o predavanjima o mogućnostima zapošljavanja u EU.

Prijave za sudjelovanje na predavanju 3. srpnja u MVEP (Petrinjska 18a, Zagreb) šalju se na email obrazovanje@mvep.hr do petka, 29. lipnja. 2012. godine. Zainteresirani trebaju poslati svoje podatke, ime i prezime te broj osobne iskaznice. Također, treba navesti termin sudjelovanja koji može biti u 10 sati ili u 17 sati.

Na stranici Ministarstva objavljeni su i linkovi s informacijama o selekcijskom postupku prilikom zapošljavanja u institucijama Europske unije.